Podaci za četvrto tromjesečje 2008. potvrdili su da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u recesiji (ovo je ekskluzivna vijest i nitko u Hrvatskoj to do sada nije znao).
Zabilježen je pad bruto domaćeg proizvoda, povećanje broja nezaposlenih te smanjivanje industrijske proizvodnje iprometa u trgovini na malo. Nepovoljni trendovi iz 2008. preneseni su i u ovu godinu. Projekcije Ekonomskog instituta, Zagreb pokazuju da će se bruto domaći proizvod smanjiti za 3 posto u ovoj godini, uz blagi oporavaku idućoj godini i rast od 0,9 posto. Recesija će osobito snažno pogoditi osobnu potrošnju, investicije i izvoz. Broj nezaposlenih će se ove godine povećati za oko 20 posto, odnosno za 50,000 osoba.
Ipak, zbog smanjenja uvoza, smanjit će se deficit tekućeg računa bilance plaćanja.Stopa inflacije bi trebala biti niža nego ranijih godina. Hrvatsko je gospodarstvo suočeno s povećanim rizicima koji proizlaze iz nepovoljnih okolnosti u kojima se nalazi svjetsko gospodarstvo, neizvjesnosti oko otplate ili refinanciranja vanjskog duga te provođenja strukturnih reformi u domaćem gospodarstvu. U slučaju da problemi postanu još izraženiji, gospodarska će kretanja biti lošija od predviđenih. Podaci o gospodarskoj aktivnosti zabilježeni u četvrtom tromjesečju 2008. potvrđuju da se hrvatsko gospodarstvo nalazi u recesiji. Naime, nakon 0,7 posto u trećem tromjesečju, BDP je u četvrtom tromjesečju prošle godine pao za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, ponajviše zbog značajnog smanjenja domaće potražnje, posebice osobne potrošnje.
Isti je trend nastavljen i početkom ove godine, čime se nagovještavaju izrazito nepovoljne gospodarske okolnosti za cijelu 2009. Industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo značajno su pali početkom godine. Nepovoljni trendovi dominiraju i kod izvoza i uvoza, što najzornije pokazuju mjesečni podaci o njihovom padu od 14,5 posto (izvoz) i 27,7 posto(uvoz) u prva dva mjeseca 2009. na međugodišnjoj razini. Takva su se kretanja u realnom sektoru relativno brzo odrazila na tržište rada. Tako je već od studenog 2008. broj nezaposlenih počeo rasti (desezonirani podaci), da bi tekuća godina donijela jačanje nepovoljnog trenda. Unatoč kratkotrajnom rastu inflacije početkom godine, ona zadržava silazni trend. Tako je stopa rasta potrošačkih cijena u ožujku 2009. iznosila 3,8 posto, što je 4,6 postotnih bodova manje nego u srpnju prošle godine kada je inflacija dosegnula svoj vrhunac. Usporavanje je gospodarstva uzrokovalo smanjenje prihoda državnog proračuna te povećano zaduživanje države, posebice početkom ove godine. To je naposljetku dovelo do potrebe za rebalansom proračuna u travnju.
Svjetska ekonomija prolazi kroz najtežu krizu nakon Drugog svjetskog rata. Posebno su pogođeni financijski sustav i međunarodna trgovina. U takvom su okruženju nepovoljna kretanja zahvatila hrvatsko gospodarstvo puno ranije i snažnije od očekivanog, zbog čega su analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb revidirali svoje ranije prognoze gospodarskog rasta.
Tako se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly navodi da će rast u 2009. godini biti -3 posto, uz zaustavljanje negativnih trendova krajem godine, dok bi sljedeća godina trebala donijeti umjereni rast od 0,9 posto. Najsnažniji se pad u 2009. očekuje kod osobne potrošnje (-5,4 posto), investicija (-7,8) i izvoza (-10 posto). Zbog pada potražnje, smanjit će se i uvoz, pa će se deficit tekućeg računa bilance plaćanja spustiti sa 9,4 posto u 2008. na 4,7 posto u 2009. Inflacija bi se trebala smanjiti na oko 2,5 posto ove i iduće godine.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb posebno su zabrinuti za stanje na tržištu rada. Tako se očekuje da će broj nezaposlenih u 2009. narasti za oko 20%, odnosno 50,000 osoba. Stopa nezaposlenosti će narasti na 14,6 posto. Negativni će se trendovi nastaviti i u 2010., doduše nešto slabijim intenzitetom, uz daljnje povećanje stope nezaposlenosti na 15,4 posto. Prognoze ekonomskih kretanja trenutno su povezane s izrazitim rizicima. Oni se tiču stanja svjetskog gospodarstva, ali i strukturnih reformi u domaćem gospodarstvu. Ukoliko kriza na svjetskim tržištima potraje, a domaće gospodarstvo propusti poduzeti nužne prilagodbe, to će se nepovoljno odraziti na mogućnosti oporavka, koji bi mogao biti slabiji i sporiji od očekivanja. Značajni rizici postoje oko mogućnosti otplate ili refinaciranja vanjskog duga, kako javnog tako i privatnog sektora, kao i oko uspješnosti turističke sezone. U slučaju da problemi postanu još izraženiji, gospodarska će kretanja biti lošija od predviđenih.(koje su šanse da se to neće dogoditi?)
Više informacija o ocjeni gospodarskog stanja i prognozama može se pronaći u publikaciji Ekonomskog instituta, Zagreb Croatian Economic Outlook Quarterly br. 38 (travanj 2009.), čija se tiskana verzija može dobiti na upit.
