Bruxelles bi trebao usvojiti smjernice 29. travnja i njima pokazati da je izvukao pouku iz financijske krize koja je izazvala bijes u nekoliko članica EU, gdje su bankari primili velikodušne otpremnine usprkos tome što su njihove banke preživjele isključivo zahvaljujući državnoj pomoći.

Dva paketa smjernica, formalno uobličenih u preporuke, nemaju obvezujući karakter za članice i slične su se inicijative u prošlosti uglavnom rasplinjavale bez ikakvih konkretnih rezultata.

'Iako nisu bile glavni uzrok financijske krize koja je buknula u 2007. i 2008., mnogi se slažu da su neprimjerene nagrade u industriji financijskih usluga bile jedan od poticaja za prekomjerno prihvaćanje rizika, te su time pridonijele značajnim gubicima velikih financijskih tvrtki', stoji u smjernicama koje je agencija Reuters dobila na uvid.

Iako je bilo zahtjeva da Komisija uobliči prijedlog obvezujućih propisa, njezini dužnosnici sumnjaju da EU ima pravne ovlasti za regulativu na području koje se smatra zabranom zemalja-članica.

Povjerenik EU za unutarnje tržište Charlie McCreevy sprema se predložiti da se supervizorima dodijele nove ovlasti, kako bi od banaka mogli tražiti da stave na stranu više novca ako njihove politike isplate plaća potiču bankare na jako rizično ponašanje.

Smjernice se odnose na sve financijske tvrtke koje imaju registrirani ured ili sjedište u nekoj od članica Europske unije.

Njemačka je već poduzela određene mjere kako bi ograničila plaće uprave a Francuska razmatra mogućnost da slijedi njezin primjer. Suočene s bijesom javnosti, i same su banke počele mijenjati politiku isplate nagrada.

Među glavnim elementima smjernica ističe se zahtjev bankama da u okviru politike isplate plaća odrede plafon za varijabilnu komponentu točno određenim postotkom ukupne plaće. Nadalje, banke bi trebale biti u poziciji da u cijelosti i djelomično uskrate bonus ako menadžeri ne ispunjavaju kriterije vezane za rezultate poslovanja.

Sugerira se i da bi banke trebale ukinuti bonuse ako se nađu u ozbiljnim problemima, odnosno da bi veliki dio bonusa trebao biti odgođen, uz definiran minimalni period odgode. Visina otpremnine trebala bi biti uvjetovana postignutim rezultatima u duljem vremenskom razdoblju, pri čemu se ne bi smio nagrađivati neuspjeh.

Bankare bi se također moglo prisiliti da vrate bonuse, isplaćene na osnovi rezultata koji su se naknadno pokazali netočnima.

Drugi paket smjernica odnosi se na bonuse za direktore kompanija čije su dionice izlistane na burzi. Njime se zapravo pooštravaju smjernice iz 2004. koje su gotovo sve članice EU ignorirale. Dopunjenim se smjernicama tako ističe da bi plaća direktora trebala promovirati dugoročnu održivost kompanije.