U idućoj godini najveći izazov pred ministrom financija Ivanom Šukerom
bit će prikupljanje najmanje 28,5 milijardi kuna za otplatu dugova i
financiranje proračunskog deficita. Iznos za koji se država morati
zadužiti, mogao bi biti i znatno veći s obzirom na prilično
optimističnu projekciju proračunskih prihoda i rashoda
U 2010. državi dospijeva na naplatu 18,3 milijarde kuna, a kada se tome pribroje potrebe za financiranje proračunskog deficita, ukupne potrebe za zaduživanjem dostižu 28,5 milijardi kuna. Ministru Šukeru neće biti nimalo lako osigurati potrebna sredstva s obzirom da u 2010. dolazi na naplatu 70 posto veći iznos glavnice vanjskog duga.
Posebno brine što će najveći udar na likvidnost proračuna doći u prvom
kvartalu kada dospijeva na naplatu više od pola milijarde eura.
Očekuje se gužva na stranim tržištima kapitala
U Ministarstvu financija ističu kako će sva dospijeća inozemnih obveza
i proračunskog deficita financirati na međunarodnom financijskom
tržištu, dok će se za dospijeće domaćih obveza novčana sredstva
prikupljati na domaćem financijskom tržištu. Kako se država u
posljednjih pet godina znatno više zaduživala na domaćem tržištu, veći dio novca trebat će se prikupiti na domaćem terenu.
Ipak, zbog osjetno povećanih inozemnih obveza, Šukera očekuju i znatno
veći izazovi na vanjskim tržištima. U ovom trenutku prilično je
neizvjesno hoće li se na vanjskim tržištima naći dovoljno interesa za
povećanu ponudu hrvatskih obveznica, s obzirom na veliku glad zemalja
srednje i istočne Europe za zaduživanjem.
Prema procjenama Royal Bank of Scotland,
očekivana potražnja iz zemalja srednje i stočne Europe za kreditnim
sredstvima bit će oko 170 milijardi eura, što je 42 posto više nego ove
godine.
Treba ozbiljno računati i na dodatno zaduživanje
S obzirom na to da je većina ekonomskih analitičara ocijenila proračun
za iduću godinu teško održivim, izgledno je da će Vlada, ako i dalje
bude ustrajna u izbjegavanju oštrijih proračunskih rezova, morati
posegnuti za dodatnim zaduživanjem. Umjesto planiranog deficita od 8,6
milijardi kuna (dva i pol posto BDP-a), analitičari procjenjuju da bi se deficit mogao kretati između 10 i 15 milijardi kuna.
Na rashodnoj strani najveći rizici leže u potencijalnim troškovima
aktiviranja jamstava izdanih brodogradilištima, koji bi mogli doseći
tri milijarde kuna. Na strani prihoda vjerojatno su precijenjeni
očekivani prihodi od poreza na dohodak i poreza na dobit budući da će
se recesija vjerojatno nastaviti i u većem dijelu iduće godine.
