Slavko Klarić, direktor i vlasnik tog autosalona, ističe kako ideja o
pokretanju dražbe potječe iz Njemačke u kojoj automobilskih sajmova
gotovo i nema, te se velik dio rabljenih vozila proda upravo
licitiranjem.
Automobili na dražbi, pojasnio nam je, uglavnom su u vlasništvu leasing
kuća, rent-a-car tvrtki, banaka, uvoznika, trgovaca novim i rabljenim
vozilima te državnih službi. Kao prodavatelji, oni određuju početnu
prodajnu cijenu koja je u većini slučajeva primjetno niža od tržišne te
plaćaju uvođenje vozila na dražbu.
Lako do dražbe
S druge strane, pravne i fizičke osobe koje žele sudjelovati na
dražbi prije licitiranja trebaju doći u autosalon i registrirati se,
nakon čega dobiju svoj korisnički broj. Želju za kupnjom određenog
automobila iz aukcijske ponude pokazuju podizanjem ruke, čime i cijena
pojedinog automobila raste za 100, 500 ili 1000 kuna, ovisno o odluci
licitacijske komisije.
Kako velik broj automobila na soblinečku dražbu dolazi iz lizinških
kuća i banaka, nameće se pitanje bilježe li one veći povrat ili
zapljenu vozila u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
U Erste&Steiermärkische S-leasingu kažu kako je, s obzirom na
trenutačnu ekonomsku situaciju, naplata potraživanja i dalje na
zadovoljavajućoj razini.
“Naši podaci pokazuju blagi negativni trend u odnosu na isto
razdoblje prošle godine. Točnije, u prva dva mjeseca 2009. u odnosu na
cjelokupan portfelj naplata je bila slabija za dva posto u odnosu na
isto lanjsko razdoblje”, kažu u S-Leasingu u kojem je broj oduzetih
automobila relativno mali te im zbog toga, tvrde, zasad nisu kao
prodajni kanal potrebne licitacije i veliki trgovci rabljenih
automobila.
Malo zapljena
U najvećem hrvatskom lizinškom društvu, Hypo-Leasing Kroatien,
napominju kako leasing industrija, kao i mnoge druge, nije imuna na
svjetsku financijsku krizu. Zbog toga bilježe porast vraćenih objekata
leasinga.
“Prisutan je manji porast povrata financiranih vozila, što je jednim
dijelom rezultat gospodarske situacije. Međutim, željeli bismo
istaknuti da je u više od dvije trećine slučajeva riječ o vozilima koje
stranke samoinicijativno vraćaju, a ne o zapljeni s naše strane. Kako
su naši klijenti najvećim dijelom tvrtke i obrtnici, oni na temelju
svoje financijske situacije procjenjuju hoće li nastaviti otplaćivati
vozila ili će ih vratiti. Bez obzira koji je razlog, kada ne uspijemo
dogovoriti nijedno drugo rješenje prihvatljivo za obje strane, mi
preuzimamo takva vozila”, kažu u tom, inače jednom od najstarijih
leasing društava u Hrvatskoj.
Kao i S-Leasing, ni Hypo-Leasing Kroatien ne sudjeluje na licitacijama i u ovom trenutku to ni ne planiraju.
“Mnogi kupci traže rabljena vozila u dobrom stanju i po
prihvatljivoj cijeni. S obzirom da vozilima vrijednost relativno brzo
pada, kupac tu zasigurno može naći interes. Prodavatelju, banci ili
leasing kući je u interesu da vozila sa zalihe što brže proda ili ih da
u daljnji najam jer osnovna djelatnost takvih institucija nije prodaja,
nego financijske usluge i potpora klijentima koji svoj projekt, nabavu,
ne mogu iznijeti sami”, zaključuju u Hypo-Leasing Kroatienu.