Razmislite o svojoj emocionalnoj dobrobiti. Redovito procjenjujte vaše emocionalno zdravlje. Imajte na umu posebne zahtjeve ili stresove s kojima se susrećete i kako oni djeluju na vas. Shvatite da i kratko vrijeme koje svakog dana odvojite za dobrobit svog mentalnog zdravlja može uvelike pomoći da se osjećate obnovljeni i sigurniji u sebe.

Sanjarite – Zatvorite oči i zamislite se na mjestu iz snova. Dišite polako i duboko. Bilo da je to plaža, vrh planine, ušutkana šuma ili omiljena prostorija iz vaše prošlosti, neka vas smirenošću obuzme relaksirajuća okolina.

Skupljajte pozitivne emocionalne trenutke – Potrudite se sjetiti vremena kad ste osjetili zadovoljstvo, nježnost, sigurnost ili druge pozitivne emocije.

Naučite nositi se sa negativnim mislima – Negativne misli mogu biti nepopustljive i glasne. Naučite kako ih smetati. Nemojte pokušavati blokirati te misli (to nikad ne djeluje), već im ne dajte da vas preuzmu. Probajte se udaljiti ili se smirite, ako niste u mogućnosti riješiti problem odmah.

Radite korak po korak – Na primjer, kada set u šetnji ili provodite vrijeme s prijateljima, isključite mobitel i prestanite raditi tu mentalnu listu stvari koje morate obaviti. Usredotočite se na zvukove, mirise i pokrete koje osjećate upravo u tom trenutku.

Vježbajte – Redovita tjelesna aktivnost poboljšava psihu i može smanjiti depresiju i tjeskobu. Ako se uključite u grupu ili u teretanu, možete smanjiti osjećaj samoće, pošto vas takvo vježbanje zbližava s novim ljudima koji dijele isti cilj.

Uživajte u hobijima – Bavljenje hobijem unosi ravnotežu u vaš život tako što vam pruža mogućnost da radite ono što volite, jer to želite raditi; slobodni od pritiska svakodnevnih zadataka. Hobi također održava aktivnost mozga.

Postavite osobne ciljeve – Ciljevi ne moraju biti ambiciozni. Možete odlučiti da završite knjigu koju ste počeli čitati prije pet godina, prošetati po kvartu svaki dan, naučiti plesti ili igrati kartašku igru, nazvati prijatelje umjesto da čekate da zazvoni telefon. Koji god cilj da postavite, kad ga dosegnete, izgraditi ćete sigurnost u sebe i biti zadovoljni.

Pišite dnevnik – Kada se nakon stresnog dana izrazite, to će vam pomoći da uhvatite perspektivu, smanjiti napetost, pa čak i napumpati Vaš imunitet.

Podijelite šalu – Život je često preozbiljan, pa kada čujete ili vidite nešto smiješno, podijelite to s nekim koga poznajete. Malo humora uvelike pomaže mentalnom zdravlju.

Budite dobrovoljci – Volonterstvo zovu i dvostruka aktivnost jer pomaganje drugima čini da se i mi bolje osjećamo. U isto vrijeme, volonterstvo širi naš socijalni krug, pruža nam nova iskustva te unosi ravnotežu u naš život.

Počastite se – Skuhajte si dobar obrok. Opustite se u kadi. Pogledajte film. Nazovite rođaka ili prijatelja s kojim se niste čuli dugo vremena. Sjednite na klupu u parku i udahnite miris trave i cvijeća. Što god da je, učinite to za sebe.

Savjet!

Ova informacija nije namijenjena kao zamjena za profesionalni medicinski savjet ili liječenje.